Povezanost jezičnih vještina i čitanja
Polaskom u osnovnu školu djeca počinju usvajati vještinu čitanja. Iako se djeca upoznaju i susreću s čitanjem tijekom predškolskog perioda, polaskom u školu zahtjevi postaju nešto složeniji. Podloga za usvajanje i ovladavanje vještinom čitanja stvara se u predškolskom periodu razvojem vještine rane pismenosti.
Istraživanja pokazuju da se teškoće ovladavanjem vještinom čitanja javljaju kod 10% školske djece. Jedan od najvažnijih faktora za uspješno ovladavanje vještinom čitanja je razvijena fonološka svjesnost. Ali uz fonološku svjesnost, razvoj jezičnih vještina djeteta ključan je element kada govorimo o uspješnom ovladavanju tehnikom čitanja. Također i o uspješnosti u razumijevanju pročitanog teksta što posljedično ima utjecaj i na ovladavanje školskim gradivom. Istraživanja su pokazala kako bolje jezično znanje omogućuje lakše dekodiranje riječi. Što veći vokabular dijete ima, to su mu riječi poznatije, a samim time lakše ih dekodira i razumije značenje.
Istraživanja:
Brojna istraživanja pokazuju kako oko 50% djece kod kojih je uočeno jezično kašnjenje, također iskazuje i teškoće čitanja. Teškoće čitanja i razumijevanja pročitanog teksta neće se nužno uočiti odmah početkom djetetova školovanja. Tekstovi na kojima djeca počinju čitati strukturirani su od jednostavnijih rečenica s ciljem olakšavanja usvajanja tehnike čitanja.
Međutim, tekstovi vremenom postaju složeniji čime se i povećavaju očekivanja te dijete mora pokazati veća jezična znanja kako bi uspješno pročitalo i razumjelo složenije jezične tekstove. Istraživanjima je potvrđeno kako djeca koja iskazuju teškoće čitanja imaju lošija znanja iz područja morfologije, sintakse te imaju značajno oskudniji vokabular. Deficiti u morfologiji i sintaksi umanjuju djetetovu mogućnost kontekstualnog prepoznavanja i zaključivanja koju čitači inače koriste kako bi razumjeli riječi koje rjeđe susreću te nisu sigurni u njihovo značenje.
Kada govorimo o teškoćama čitanja i jeziku te jezičnom razumijevanju ponekad se nalazimo u začaranom krugu. Djeca koja iskazuju teškoće čitanja općenito čitaju puno manje, a rezultat je manja izloženost jeziku u pisanom obliku, rjeđe susretanje s riječima kojima bi obogatili vokabular te općenito sporije jezično razvijanje.
Kako utjecati na uspješnije usvajanje vještina čitanja:
- širenje vokabulara kroz slikovnice i knjige – objašnjavajte značenja riječi u knjigama. Postavljajte mnogobrojna pitanja o tekstu, povezujte događaje u tekstu s događajima iz svakodnevnog života, pitajte dijete da vam objasni značenje nekih riječi (npr. „ Ana se sakrila u sjenovitu šumu“ – pitajte dijete što znači „sjenovita šuma“)
- preneseno značenje – kako bi u potpunosti shvatili značenje teksta djeca moraju shvatiti da u tekstu nije sve uvijek doslovno rečeno. Izlažite djecu poslovicama, zagonetkama jer imaju specifičnu jezičnu strukturu, a zahtijevaju i logičko razmišljanje kako bi se shvatilo značenje rečenica.
- pitajte dijete da vam pojasni ili ponovi sintaktički složenije rečenica koje se koriste u slikovnicama i knjigama
Činjenica jest da u podlozi sustava pisanja ustvari stoji jezik. Simboli koji se koriste u pisanom jeziku zapravo su jezične jedinice. Sustav pisanja jest reprezentacija onoga što bi osoba prenijela usmenim putem, transkripcija koja nam omogućuje komunikaciju pismenim putem. Dakako, postoje lingvističke, kao i funkcionalne, razlike između govorenog i pisanog jezika, ali čitatelji i slušatelji koriste slična jezična znanja i procese kako bi obradili sadržaj. Pojednostavljeni pogled na usvajanje čitanja jest da se ono sastoji od prepoznavanja riječi i jezičnog razumijevanja same riječi, to jest prepoznavanje tiskanog printa i njegovo prevođenje u glasove i riječi te razumijevanje onog što je upravo pročitano.
Teškoće čitanja često se tijekom predškolskog razdoblja manifestiraju kao jezične teškoće, a ako su one uočene na vrijeme moguće je pružiti ranu intervenciju te podršku kako bi se umanjila ”težina” teškoća čitanja ili pak u potpunosti spriječio njihov nastanak. Važno je prepoznati jezične teškoće kod djece predškolske dobi, reagirati na teškoće te pružiti primjerenu intervenciju i djelovati na moguće teškoće čitanja i prije same pojave istih.
Autor: Martina Starčević Perica
