Rast i razvoj

Izvršne funkcije i neuroplastičnost dječjeg mozga

Izvršne funkcije su skup kognitivnih vještina koje su nam potrebne za kontrolu i samoregulaciju ponašanja. Omogućavaju nam da zacrtani cilj provedemo u djelo. Ovaj skup vještina koristimo svakodnevno za učenje, rad i upravljanje našim svakodnevnim životom. Ova grupa kognitivnih vještina pripada prefrontalnim moždanim strukturama jer su upravo ta područja mozga povezana s kognitivnim funkcijama.

Kognitivne vještine koje čine izvršne funkcije su:

  1. Preusmjeravanje – sposobnost da prilagodimo misli i ponašanje novim i neočekivanim situacijama.
  2. Inhibicija – sposobnost da kontoliramo impulzivne i automatske odgovore.
  3. Dopunjavanje – sposobnost da kontoliramo naše ponašanje i da budemo sigurni da se aktivnosti odvijaju po planu.
  4. Planiranje – sposobnost da razmišljamo o budućim događajima i da predvidimo pravi način za postizanje određenog cilja.
  5. Radna memorija – sposobnost da privremeno upravljamo informacijama kako bismo obavljali složene kognitivne zadatke.
  6. Donošenje odluka – sposobnost da uspješno i nakon što dobro razmislimo izabremo pravu opciju između različitih ponuđenih.
  7. Rješavanje problema – sposobnost da dođemo do logičkog zaključka nakon razmatranja situacije.

Sve navedene kognitivne funkcije igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Također, imaju veliku ulogu u učenju, jer su upravo one te koje nam omogućavanju da bolje održavamo našu pažnju tijekom, primjerice, nastave. Budući da ove vještine integriraju informacije na višoj razini u kognitivnim domenama, oštećenje izvršnog sustava obično uključuje skup nedostataka, a ne samo jednu sposobnost. Oštećenje izvršnih funkcija često dovodi do: poteškoća u organizaciji, poteškoća u planiranju i pokretanju (početak rada), nemogućnosti obavljanja više zadataka, poteškoća s planiranjem, poteškoća u obradi i pohrani podataka, promjene raspoloženja, nedostatka brige za ljude, gubitka interesa za aktivnosti, društveno neprimjerenog ponašanja, nemogućnosti učenja iz posljedica prošlih iskustava, poteškoća s apstraktnim mišljenjem.

Osim ljudi kod kojih je vidno oštećenje mozga, teškoće s kognitivnim funkcijama se mogu javiti kod poremećaja kao što su disleksija, diskalkulija, kod poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i autizma. Danas postoji veliki broj profesionalnih testova za procjenu kognitivnih vještina koje čine izvršne funkcije, kao što su inhibicija, planiranje, dopunjavanje i radna memorija. Važno je naglasiti da se kognitivne vještine mogu trenirati i poboljšati. Neuroplastičnost mozga nam omogućava oporavak i poboljšanje izvršnih funkcija. Kao što vježbamo mišiće, tako se i mozak i njegove neuronske veze moraju koristiti, ali im je potrebno pružati nove izazove.

ADHD i izvršne funkcije
Djeca s ADHD-om često djeluju izgubljeno, mentalno djeluju usporenije i često griješe pri rješavanju zadataka. No, ne radi se o manjku inteligencije kod te djece, već o problemima spore senzorne obrade. Djeci je potreban dulji vremenski period da procesiraju podražaj iz okoline i odgovore na njega, a pritome se javljaju problemi s održavanjem pažnje i slaba sposobnost fokusiranja na zadatak. Upravo pojedine izvršne funkcije utječu na sporo rješavanje zadataka viših kognitivnih funkcija. Primjerice, djeca s ADHD-om često imaju manjak vremena jer im lošije ide organizacija materijala i vremena za rješavanje zadataka. Često ih ometaju vanjski podražaji ili pak netko iz okoline; imaju spor tempo rada, za njih kao da ne postoji vrijeme; često ne žele dovršiti započeti zadatak zbog straha od neuspjeha; produžuju vrijeme potrebno za izvršenje zadatka tako da nakon čitanja ne pamte pročitano već se više puta trebaju vraćati na isti sadržaj; imaju potrebu za aktivnošću, uglavnom traže da se kreću. Svako dijete je jedinstveno pa će se kod različite djece javljati različiti problemi vezani uz izvršne funkcije ili njihova kombinacija.

Djeca koja imaju loše izvršne funkcije neorganiziranija su od ostale djece
Stručnjaci za poremećaje učenja osmislili su načine za jačanje organizacijskih vještina koje djetetu s lošim izvršnim funkcioniranjem ne dolaze prirodno.

  1. Napišite djetetu korake koji su neophodni da dovrši neki cilj. Ova djeca često niti ne započnu zadatak jer teško donose odluke. Pomoću napisanih koraka dijete zna jasno što treba činiti i usmjerava mentalnu energiju na cilj. Možete napraviti popis za gotovo sve, uključujući i to kako izaći iz kuće na vrijeme svako jutro, kako urediti krevet, kako oprati zube, kako se odjenuti, kako napraviti doručak i slično. Preporuča se što veći broj jutarnjih zadataka obaviti večer prije – odjeća i školska torba mogu se posložiti ranije.
  2. Postavite vremenska ograničenja za svaki korak.
  3. Koristite redovito dogovorene korake koje ste napisali djetetu, ali ga i podučite kako se koristiti napisanim planerom. Djeca često zaboravljaju da imaju domaću zadaću, naučite ga da zapiše ili označi što je za zadaću. U nekim zemljama učitelji koriste posebne softverske platforme gdje postavljaju što učenici imaju za zadaću i druge razne materijale, na taj način učenici znaju gdje mogu potražiti informacije ako su ih zaboravili, kod nas još uvijek roditelji najčešće zovu druge roditelji i njihovu djecu da pitaju što je bila domaća zadaća, na taj način roditelj za dijete obavlja zadatak što se ne preporučuje jer cilj nam je osamostaljivanje u školskim obvezama.
  4. Razgovarajte sa svojim djetetom i objasnite mu zašto je važno planirati.
  5. Upoznajte svoje dijete i istražite različite načine učenja – neka djeca su vizualni tipovi, dok druga bolje pamte stvari ako postoji pokret koji to podržava. Mlađa djeca više vole priče, dok se od starije djece očekuje da pamte puno podataka stoga se njima preporučuju mnemotehnike.
  6. Uspostavite rutinu – preporuča se započinjanje pisanja domaće zadaće svaki dan u isto vrijeme. Nadahnuće za pisanjem domaće zadaće neće doći samo od sebe, stoga se posla najbolje primiti odmah. Možete i sjesti s djetetom dok započinje rješavati zadatke, a zatim provjerite domaću zadaću kada je završena.
  7. Nagradite svoje dijete, pokažite mu da cijenite trud koji ulaže.
  8. Zatražite u školi individualizirani pristup u nastavi.
  9. Igrajte igre koje mogu pomoći u poboljšanju vještina izvršnih funkcija (Dama, Monopoly, Cluedo i sl.).U ovim igrama dijete razvija sposobnost planiranja, inhibiciju odgovora, radnu memoriju i metakogniciju.
  10. Informacije učinite vidljivima, koristeći kartice s bilješkama, slike, znakove i popise. Jednom kada vaše dijete vidi informacije pred sobom, bit će mu lakše upravljati izvršnim funkcijama i pomoći će mu u poboljšanju radne memorije.
  11. Radite pauze tijekom učenja. Prekidi najbolje djeluju ako su dugi od 3 do 10 minuta i mogu pomoći vašem djetetu da dobije potrebnu energiju za rješavanje zadatka bez da mu se odvlači pažnja.
  12. Pozitivnim izjavama motivirajte dijete. Vizualizacija uspjeha i razgovor kroz korake potrebne za njegovo postizanje još je jedan način za jačanje vještina planiranja.
  13. Uključite dijete u sportske aktivnosti. Tjelesno vježbanje ima mnoštvo dobro poznatih blagodati. Možete u raspored uvesti i termine za igru ili trčanje ispred kuće.U početku razvijanje novih strategija za učenje nije jednostavno, kao niti stvaranje novih navika, ali vrijedi se potruditi. Ako se organiziramo, dobivamo više vremena za hobije i igranje. Organizacijske vještine koristimo svakodnevno na tisuću načina, one su ključne za naš uspjeh u školi, a kasnije nam i kao odraslima pomažu u poslu.

 

Autor: Ana Šečić, mag.rehab.educ

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *